Monitorizasaun ba Projetu iha Tereñu Importante hodi Evita Fallansu
- Publika husi: Maximiano
- Loron: 12/Mar/2025
Dili, 12/03/2025. Se la iha
monitorizasaun ba projetu konstrusaun edifisiu ka Estrada (Konstrusaun Fiziku)
ida ne’e sei halo projetu ne’e iha poténsia atu hetan obstákulu, atrazu, no até
fallansu tanba falta supervizaun no monitorizasaun ba progresu serbisu no
utilizasaun rekursu.
La ho monitorizasaun ne’ebé
detallu maka sei susar atu identifika problema sira ne'ebé mosu sedu no foti
asaun koretivu, ida ne’e bele atraza projetu sira.
Falta monitorizasaun bele hamosu
rekursu sira ne'ebé maka estraga (materiál sira, forsa traballu, tempu) no
aumentu kustu sira ne'ebé la espera.
La ho kontrolu kualidade ne'ebé
rigorozu, produtu finál projetu ida nian bele la prienxe planu no
espesifikasaun sira, hodi hamosu problema sira iha tempu tuirmai.
Monitorizasaun ajuda iha foti
desizaun proativu no tuir dezenvolvimentu projetu nian, La ho monitorizasaun
ne'ebé efetivu, risku ba fallansu projetu aumenta tanba inserteza iha ezekusaun
serbisu no utilizasaun rekursu.
Projetu konstrusaun sira hanesan
setór ida ne'ebé importante iha dezenvolvimentu infra-estrutura ne'ebé suporta
kreximentu ekonómiku no bem-estar públiku. Maibé, kompleksidade husi prosesu
ne'ebé envolve parte interesada barak, rekursu sira, no limitasaun tempu no orsamentu
halo jestaun projetu konstrusaun sai dezafiu ida boot.
Supervizaun no kontrolu kualidade
maka komponente rua integrál iha jestaun projetu konstrusaun nian ne'ebé
garante katak Faze ida-idak hosi projetu ne'e hala'o tuir padraun sira ne'ebé
estabelese ona, determina ona.
Monitorizasaun projetu nian ho
objetivu atu monitoriza progresu konstrusaun, asegura katak serbisu la'o tuir
oráriu no orsamentu ne’ebé konkorda ona. Prosesu ida-ne'e envolve verifikasaun monitorizasaun
periódiku ba kondisaun kampu no monitorizasaun ba atividade sira tempu reál.
Importansi husi supervizaun no
kontrolu kualidade ida ne’e maka tékniku ADN sira ne’ebé maka destakadu iha
munisipiu sira hotu iha teritoriu Timor Leste inklui RAEOA no Atauro, rutina
halo monitorizasaun ba projetu sira ne’ebé maka daudaun ne’e implementa hela ka
la’o hela.
Tékniku sira husi ADN ne’ebé maka
destaka iha munisipiu Manatuto ba monitoriza Projetu Konstrusaun foun Dormitoriu
no Parazén IGEADI ne’ebé maka implementa husi kompaña Alves Amorin Unipesoál
Lda iha Barique, Manatuto.
Monitorizasaun ba projetu ne’e
halo mós husi tékniku ADN sira ne’ebé maka destaka iha munisipiu Baucau, iha ne’ebé
tékniku hirak ne’e tun ba tereñu hodi monitoriza projetu konstrusaun Eskola
Ensiñu Sekudaria Jerál Paralelu ne’ebé maka implementa husi Grupu Komunitariu
no lokaliza iha Aubaca, Triloka.
Projetu Konstrusaun foun ba portaun
entrada nian no mós Jardin Herois iha Ainaro ne’ebé maka implementa husi
kompaña Betua calda Unipesoál Lda hetan mós monitorizasaun husi Tékniku ADN
sira ne’ebé maka destakadu iha munisipiu Ainaro. Tékniku ADN destakadu iha munisipiu
Ainaro ne’e mós halo monitorizasaun ba projetu konstrusaun foun edifisiu,
Garajén, no paisajizmu iha munisipiu Ainaro nebe'e mak implementa husi kompaña
Atramor Sucesso unipesoál. Lda.
Atividade monitorizasaun projetu
ne’e halo mós husi Ekipa Tekniku AND ne’ebé maka destakadu iha munisipiu
Bobonaro. Tékniku hirak ne’e ba monitoriza ba projetu Konstrusaun Foun UMA
DIGNU BA POVU iha Maliana, Tunubibi ne’ebé mak implementa husi Kompaña RICS
Unipesoál Lda. Aleinde ne’e, tékniku ADN destakadu iha munisipiu Bobonaro, halo
mós monitorizasaun ba projetu Konstrusaun Kajernás no Parajén ne’ebé mak implementa husi Kompaña Ghuang Shan Unipesoál
Lda.
Monitorizasaun projetu ne'ebé
ajenda ona bele halo semana-semana, fulan-fulan, loro- loron no seluk tan. Iha
dalan hanesan ne'e ho intensaun bele evita atu akontense failansu ruma ne’ebé
maka susar atu bele hadi’a hikas. (Media_ADN)
LEMA ADN
- Aprende hodi halo, halo hodi aprende;
- Haburas kreatividade no inovativo de servisu;
- Hametin principiu servisu salva an, salva superior/liders, salva instituisaun no salva nasaun;